Geografski položaj Bosanske Krupe

Bosanska Krupa je smještena u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

U geografskoj literaturi naziva se još i Unska krajina. U srednjem Pounju s obje strane rijeke Une, okružena je s juga planinom Grmeč, a s druge strane relativno niskim pobrđem i površinama visokim 200-300 m. Jugozapadne strane kotline građene su od krednih i rudistnih krečnjaka. Dno kotline je pokriveno slojevima mlađeg tercijara (lapovi, gline, laporoviti krečnjaci i pjeskoviti lapovi)

Sredinom grada kroz kotlinu teče rijeka Una pravcem JZ-SI, a s juga Krušnica, njena desna pritoka duga 6 km. Ona u luku obilazi brdo Hum i ulijeva se u Unu na sjevernoj strani grada. Zanimljivo je konstatovati da se rukavac zvani Unadžik u gradu spaja sa Krušnicom i tako na SRC „Ada“ tvori veliko riječno ostrvo. Krušnica se ulijeva u Unu pola kilometra nizvodno.

U astronomsko-geografskom položaju Bosanska Krupa se nalazi na 44° 53′ 6” s.g.š i 16° 9′ 31” i.g.d., te na 177 m nadmorske visine.

Neki topografski elementi bili su odlučujući za postanak i razvoj Bosanske Krupe, gdje su Una i Krušnica stvorile više otoka koji znatno olakšavaju prelaz preko glavne rijeke. Visoka i strma krečnjačka stijena iznad desne obale poslužila je kao najsigurnija lokacija za utvrđenja, a brdo Hum oko 230 m između Une i Krušnice potpuno dominira kotlinom i svim saobraćajnim pravcima kroz nju. O strateškoj važnosti Huma govore ostaci utvrđenja i rovova iz prošlog rata (NOB). Padine ovog brijega i terase u podnožju Huma i Lipika između Une i Krušnice pružale su solidnu osnovu za dalje širenje naselja. Kotlina je vrlo plodna i uvijek je bila pogodna za poljoprivredu.

Saobraćajni položaj Bosanske Krupe je vrlo povoljan u odnosu na okolne regije i njihova središta. Unska željeznica i cesta omogućuju brže i jednostavne veze s primorskim i panonskim krajevima. Bosanska Krupa je udaljena od Bihaća i Bosanskog Novog (Novi Grad) po 34 km, od Banje Luke 122, od Zagreba 148, a od Splita 245-250 km.

Ceste sporednog značenja ukrštaju se u Krupskoj kotlini sa glavnom cestom i prugom duž Une i povezuju Bosansku Krupu sa Sanskim Mostom, Bosanskim Petrovcem i Cazinom.

Teritorijalni razvitak grada

Kako smo već uvidjeli, Bosanska Krupa se razvila oko jednog stjenovitog brežuljka na kojem je stajao stari srednjovjekovni grad i predgrađe opasani jakim zidinama. Po tome je Bosanska Krupa akropolski tip naselja poput Cazina.

Oko tvrđave ispod brda Hum i na terasi između Une i Krušnice, razvilo se postepeno više mahala. Najstarija je čaršija, današnji centar grada sa džamijom i dvije crkve. Pravoslavna crkva je bila uništena još u prošlom ratu (NOR), da bi bila ponovo obnovljena prije odbrambeno – oslobodilačkog rata (1992 – 1995), a katolična poslije rata. Ispod stare tvrđave kod gradske česme (Idrinovac) nalazi se raskšće cesta za Bihać, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac i druga mjesta u neposrednom okruženju.

Ulice Hum i Mahala pružaju se od čaršije prema jugu uz cestu prema Sanskom Mostu i Bosanskom Petrovcu, a Sokak od raskrsnice kod mosta duž ceste prema Bihaću. Govedarnica i Zalug, ranije mala naselja uz stočnu pijacu na Krušnici, sada imaju sasvim novi izgled sa kućama i infrastrukturom. Svi pomenuti dijelovi grada nastali su i razvijali se na desnoj obali Une.

Popis stanovništva iz 1895. god. prvi put obuhvata i mahale na lijevoj obali Une kao što su Tećija, Krčana i Bužimkići. Željeznička pruga i cesta od najnovijeg bremena industrije dali su glavni poticaj širenju grada na lijevoj obali Une. Između starog i novog mosta, te oko željezničke stanice i nekadašnjeg kombinata drvne industrije „Una“, razvile su se mahale Međumostovi, Kalender, Hodžinac i Halkići.

Grad se sada širi ravnomjerno s obje strane rijeke, ali je činjenica da je do sada više izgrađen na desnoj obali, tj. između Une i Krušnice.

U toku NOR-a i odbrambeno-oslobodilačkog rata (1992.-1995.) Bosanska Krupa je mnogo porušena. Nalazila se na trećem mjestu u BiH kada je u pitanju nanesena šteta tokom rata.

Sada se grad izgrađuje po urbanističkom planu, a obnavljaju se i porušeni objekti. Gradi se nova infrastruktura (putevi, vodovodna mreža, PTT mreža), pa time grad poprima sasvim novi i moderniji izgled.

Flora i fauna

Znamo da biljni i životinjski svijet ovisi od klime, reljefa, hidrografskih odlika, a i pedološkog sastava. Kako su ovi elementi različiti, tako je različita flora i fauna.

Šume zahvataju najveći dio krupskog područja i uglavnom su listopadne. Najzastupljenije vrste drveta su bukva, grab, cer, a i manje vrijedno grmno drveće kao što je lijeska, dren, glog i dr. Veći dio šumskih površina čine srednje i niske šume, a ima i šikara. Na području planine Grmeč i njenim padinama nalazi se četinarska vegetacija sa smrčom i jelom. Na više mjesta susreće se paprat sa brdskim pašnjacima. Dno unske doline i njenih pritoka je pod livadama i njivama zasijanih kukuruzom, pšenicom i povrćem. Obale Une su obrasle vrbom i jovom, a ponegdje nailazimo i na topolu. Vegetacija počinje u aprilu, a prestaje u oktobru. Temperature iznad 10 °C javljaju se u svih 200 dana vegetacionog perioda što je sasvim dovoljno za razvitak svih vrsta šumskog drveća i ostale vegetacije.

Šumska prostranstva daju vrlo povoljne uslove za staništa mnogobrojnih životinja. Susreću se vrste divljači poput zečeva, lisica, kuna, vjeverica, divljih svinja, srndaća itd., ali i mnogobrojna pernasta divljač kao što su fazani, orlovi, divlje patke, rode, laste, vrane, svrake itd.

Rijeke Una i Krušnica su veoma bogate svim vrstama riba. Malo je onih koji ne izlaze na obalu Une da se nadmudruju s ratobornom mladicom, pastrmkom, štukom, škobaljom ili lipljenom. Ovakva zastupljenost mnogobrojnih vrsta, veličina šumskog prostora i prisustvo rijeka, pružaju velike mogućnosti razvoja lovnog i ribolovnog turizma.

Bosanskokrupska općina prije rata je bila jedna od većih općina u Bosni i Hercegovini. Imala je površinu od 778 km². Tada je graničila sa sljedećim općinama: Dvor iz RH, te Bosanski Novi, Sanski Most, Bihać, Cazin, Velika Kladuša u BiH.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Bosanska Krupa je imala 43 365 muslimana – Bošnjaka (74%), 13 765 Srba (24%), te 143 Hrvata, 685 Jugoslovena i 254 ostalih što je činilo 2% od ukupnog broja stanovništva koji je iznosio 58 212.

Po završetku rata, općina Bosanska Krupa je teritorijalno podijeljena na tri općine i to: Općina Bužim, Krupa na Uni i Bosanska Krupa.

Sada njena veličina iznosi 556 km² i broji oko 30 000 stanovnika.

Graniči s općinom Dvor u RH, te općinama Krupa na Uni, Sanski Most, Bosanski Petrovac, Bihać, Cazin i Bužim u Bosni i Hercegovini.

Jezgro općine Bosanska Krupa broji oko 15 500 stanovnika.

Priredio: Šefik Kekić, prof.